Plenković: U 2026. ulazimo s optimizmom i dozom opreza

Tri su ključna područja, rekao je Plenković - kvaliteta života građana, uređenija i otpornija država te snažnije gospodarstvo i međunarodna pozicija Hrvatske.

Kad je riječ o kvaliteti života građana, naglasio je da s početkom godine kreće rast invalidskih mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremenu mirovinu svima iznad 70 godina te uvodi mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena, uz isplatu mirovine u iznosu od 50  posto.

"Istodobno se stvaraju preduvjeti za potpuno ukidanje poreza na mirovine tijekom 2026. s ciljem da te izmjene stupe na snagu od 1. siječnja 2027.", rekao je, te dodao da se  s početkom 2026. uvodi i paket besplatnih bankarskih usluga za građane koji primaju plaću, mirovinu ili druga redovita primanja.

Time osiguravamo pristup osnovnim financijskim uslugama bez dodatnih troškova, istaknuo je, uz posebnu zaštitu umirovljenika i osjetljivih skupina.

Priuštivo stanovanje ključna je tema

Ključnom je temom naveo priuštivo stanovanje, a konačni je cilj je, rekao je jačanje priuštivog najma, poticanje stanogradnje, uređenje tržišta nekretnina i omogućavanje mladim ljudima i obiteljima sigurnije planiranje života u Hrvatskoj.

"Razmatrat ćemo i nove demografske mjere te jačati obitelj i sve njene članove, u skladu sa strateškim ciljem demografske revitalizacije", najavio je kao i to da će se osigurati preduvjeti za uvođenje jedinstvenog nalaza i vještačenja za osobe s invaliditetom,

U pogledu uređenije i otpornije države, premijer ističe da će u idućoj godini biti uspostavljen Registar stanovništva kojim će se osigurati "kvalitetnije, preciznije i pravednije planiranje javnih politika", odnosno Vlada će, kazao je, moći poduzimati ciljane mjere prema i za one kojima je potpora potrebna.

Podsjetio je i da se kreće s temeljnim vojnim osposobljavanjem te da s početkom 2026. Hrvatska samostalno preuzima nadzor i zaštitu vlastitog zračnog prostora, koji će se 24 sata dnevno provoditi višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale. Dodao je tome i nastavak digitalizacije javne uprave, provođenje fiskalizacije 2.0 i modernizaciju poreznog sustava.

Vezano uz snažnije gospodarstvo i međunarodnu poziciju Hrvatske, kao trećem cilju u 2026. godini, premijer je istaknuo kako će zaokruživanje međunarodnog položaja Hrvatske biti ulazak Hrvatske u OECD, a dodao je tome i da će Hrvatska predsjedati inicijativama Tri mora i MED9 te nastaviti brigu o Hrvatima u BiH.

Revidiranje Nacionalne razvojne strategije

U 2026. će biti revidirana i Nacionalna razvojna strategija, bit će donesen novi zakon o obrtu, kao i nova industrijska strategija, dodatno se ubrzati energetsku i klimatsku tranziciju te razvijati poljoprivredu za proizvodnju sigurne i zdrave hrane, najavio je među inim.

Najavio je i nastavak ulaganja u hrvatski obrazovni sustav,, rekavši o dosadašnjim uloženim sredstvima kako se "možda od Mažuranića nije vidjelo ovakva ulaganja u hrvatski obrazovni sustav".

Istaknuo je i nastavak ulaganja u cestogradnju te rekao kako je posebno važno da se do kraja ovoga mandata Vlade "riješi pitanje gužvi vezane uz Split, drugi najveći grad". Najavio je tako da će početkom siječnja biti otvoreni radovi na dionici Dugi rat – Omiš.

"Trudit ćemo se da napravimo pozitivne iskorake i za važne društvene teme kao što su borba protiv nasilja i ovisnosti, jačanje skrbi o mentalnom zdravlju, osobito mladih, te odgovorno praćenje i primjenu umjetne inteligencije", dodao je.

Na početku desetogodišnjeg razdoblja upravljanja Vladom, s iskustvom upravljanja u brojnim krizama, poručio je na kraju Plenković, bavit će se onim što je najvažnije za sugrađane - stabilna, sigurna i razvijena Hrvatska, koja vodi računa o svim svojim građanima i koja se odgovorno priprema za izazove budućnosti.

Više o gospodarstvu

Gospodarstvo raste 19 kvartala za redom, rekao je Plenković na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade, te je BDP po stanovniku dosegnuo 78 posto prosjeka EU-a uz skok od 16 postotnih bodova u proteklih devet godina.

Cilj je, dodao je, da Hrvatska premaši 80 posto prosjeka EU-a.

Podsjetio je i da tri vodeće kreditne agencije potvrđuju investicijski kreditni rejting Hrvatske na razini A i ocijenio da je to poruka povjerenja u stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama, kao i o političkoj stabilnosti.

Posebno je istaknuo jačanje tržišta kapitala i podsjetio na 18 izdanja državnih vrijednosnica proteklih nekoliko godina, pri čemu su građani uložili 4,6 milijardi eura i drže oko devet posto javnoga duga. 

Inflacija najviše pogodila najranjivije

Što se tiče inflacije, rekao je kako je svjestan da je pogodila najviše one koji su najranjiviji, pa je zato vlada i ove godine nastavila s paketom mjera pomoći. Do sada je bilo devet takvih paketa ukupno vrijednih 8,5 milijardi eura, pri čemu su subvencionirani energenti i ograničene su cijene 170 proizvoda. Pored toga, dodao je, snižene su i stope poreza na dodanu vrijednost, uspostavljene mjere za transparentnosti cijena te je isplaćeno 11 jednokratnih potpora umirovljenicima.

Navodeći da bi inflacija prema projekcijama Ministarstva financija u 2026. trebala biti oko 2,8 posto, rekao je kako očekuje odgovornost i znatno veći doprinos svih tržišnih aktera kojima je, kako je naglasio, "država itekako pomogla u krizama".

"Ulazimo u 2026. u godinu s pozitivnim trendovima, optimizmom i dozom opreza na gospodarsko usporavanje u Europi i u svijetu", rekao je Plenković.

U tom smislu, dodao je, usvojen je državni proračun za 2026. godinu koji je usmjeren na nastavak rasta plaća, mirovina i socijalnih naknada.

Jedan od glavnih gospodarskih ciljeva prema njegovim riječima je ulazak u Organizaciju za europsku suradnju i razvoj (OECD).

Najavio je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, novog zakona o obrtu i industrijske strategije te ubrzanje energetske i klimatske tranzicije i razvoj poljoprivredu u smjeru proizvodnju sigurne i zdrave hrane.

Nova uplata iz NPOO-a  

Plenković je izvijestio i kako se danas očekuje uplata sedme rate od milijardu i 70 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je najveća je pojedinačna uplata iz Europskog proračuna Hrvatskoj od ulaska u EU prije preko 12 godina.

"S njom ukupno isplaćeni iznos od početka provedbe NPOO-a doseže 6,4 milijarde eura, čime smo dodatno potvrdili svoju poziciju među najuspješnijim državama članicama EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti", rekao je Plenković.

Najavio je da će uplaćena sredstva za NPOO biti usmjerena u gradnju, opremanje i modernizaciju vrtića i osnovnih škola po cijeloj Hrvatskoj, izgradnju plinske infrastrukture, obnovu zgrada od potresa u Zagrebu te Sisku i okolici, i energetsku učinkovitost, nabavu 30 novih tramvaja za javni prijevoz Zagrebu i Osijeku, nabavu autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet itd.